Če imate pomisleke o piškotkih,
tega lepo prosim
ne prezrite pred nadaljevanjem.
BITCOIN 03:58
0,08 %
7.199,43
CN 13.07
0,37 %
3.060,69
HK 01.11
1,23 %
28.594,06
JP 01.11
1,86 %
22.420,08
RU 12.12
2,31 %
1.496,96
SI 06.12
0,12 %
905,61
DE 01.11
1,78 %
13.465,51
UK 01.11
-0,07 %
7.487,96
BR 01.11
-0,26 %
74.115,48
GLD 01.11
0,46 %
121,22
US 01.11
0,15 %
2.579,11

Forum

 |  sveže  ·  forumi  ·  iskanje  ·  shramba  ·  sporočila  ·  obveščanje  ·  pravila & objave  ·  vabila

Iskali ste objavo št. 33696... najdena v temi JPESR elektroprivreda

Seznam forumov  >  Borza  >  JPESR elektroprivreda

Borza - osnove, Slovenija, Balkan

Iščem prvo neprebrano sporočilo v tej temi... najdeno na strani 1

Iskali ste objavo št. 33696... najdena na strani 2

Nova objava v tej temi  |  Nova tema v forumu
vseh objav v tej temi: 39   stran:  prva | < | 1 | 2
#33646 (odg: #33609 kobos)  11.04.08 09:08  _JanezTKodgovori / citiraj  |  shramba  
[kobos]

Mudri ne odustaje :)
Men pa tile podatki niso tko napačni. Mogoče tudi koga drugega zanimajo. Sicer mene ne direktno za delnice pa vseeno ...

* zadnji popravek: 11.04.08 09:08
#33696 (odg: #33646 )  11.04.08 13:49  vilijemodgovori / citiraj  |  shramba  
[JanezTK]

:: [kobos]

:: Mudri ne odustaje :)



Men pa tile podatki niso tko napačni. Mogoče tudi koga drugega zanimajo. Sicer mene ne direktno za delnice pa vseeno ...
Pa saj niso napacni, samo kolicinsko so stresni :)
#33722  11.04.08 19:40  _mudri007odgovori / citiraj  |  shramba  

11.04.2008. 07:52

Ispunjen uvjet za potpisivanje Sporazuma sa Evropskom unijom

Parlament BiH usvojio zakone o reformi policije,slijedi potpisivanje SSP-a sa EU

Thursday, 10.04.2008.

Ekspertna Radna grupa dvije vladajuće partije (SDA i SBiH) prihvatila model izgradnje novih elektrana uprkos istrazi Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. Federalni ministar industrije, energetike i rudarstva...

Vahid Hećo ima tri razloga za slavlje. Prije dva dana nadmoćnom većinom glasova Parlament FBiH usvojio je nacrt Energetske strategije na kojoj je ministar Hećo sa suradnicima intenzivno radio nekoliko posljednjih mjeseci. Riječ je o kapitalnom dokumentu koji na cjelovit način tretira najvažniji problem 21. vijeka - energiju. Kao polazna osnova dokumenta uzeta je izvrsna studija hrvatskog instituta "Hrvoje Požar" čiju je izradu za potrebe Federacije BiH predvodio Goran Granić, nekadašnji visepremijer u vladi Ivice Račana.

Drugi razlo Hećinog slavlja svakako je činjenica da je ekspertna radna grupa dvije vladajuće partije SDA i SBiH u sastavu Edhem Bičaktć, Bajazit Jašarević, Amer Jerlagić i Vahid Hećo

jednoglasno prihvatila model izgradnje novih energetskih objekata koje će ravnopravno graditi dvije federalne elektroprivrede i tri inostrana strateška partnera, čiji će bonitet provjeriti nezavisna konsultantska kuća.

I, napokon, treći razlog za slavlje vezan je za istragu koju je Kantonalno tužilaštvo Sarajeva pokrenulo protiv 13 najviših dužnosnika iz Vlade FBiH i dvije federalne elektroprivrede, među kojim je i ministar Hećo. Temelj za ovu istragu postavljen je na pravoj močvari medijsko-politikantskih špekulacija lišenih pravnog, logičkog, a i svakog drugog smisla. Pored ostalog, kao krunski razlog za pokretanje istrage protiv "13 žigosanih", Tužilaštvo navodi kako federalna komisija za odabir strateških partnera nije na licu mjesta provjerila "s čime strateški partneri raspolažu" što je notorna, lako dokaziva neistina. Naime, osmočlana delegacija Vlade FBiH i dvije federalne elektroprivrede u nekoliko navrata boravila je u službenoj posjeti strateškim partnerima u Beču, Kelnu i Astani, i na licu mjesta uvjerila se "čime strateški patneri raspolažu" a jednako tako i sva tri strateška partnera uzvratila su posjetu Sarajevu kako bi odgovornim federalnim dužnosnicima prezentirali vlastite potencijale. Uostalom, bonitet strateških partnera ionako će provjeriti nezavisna konsultantska kuća o čemu je odluka donesena puno prije pokretanja istrage, tako da krunska optužba Kantonalnog tužilaštva gubi svaki smisao.

Jednako tako na staklenim nogama je i optužba prema kojoj su se neke članice austrijske APET Grupe povukle iz posla čime su navodno umanjile kredibilnost cijele Grupe. Istina je upravo suprotna: Apet Grupa se nije raspala nego su dvije od pet članica na preporuku federalne Vlade formalno istupile iz grupe jer, u protivnom, zbog sukoba interesa ne bi mogle sudjelovati na međunarodnom natječaju za isporuku opreme.

Najsmješnija optužba odnosi se na trećeg partnera, kazahstansku kompaniju KazTranGas koja, prema tvrdnji Tužilaštva, "ne posjeduje vlastitu tehnologiju i inžinjering". Čak i površno upućeni u ovu oblast znaju notornu činjenicu kako tehnologiju za izgradnju velikih energetskih objekata posjeduje samo nekoliko kompanija u cijelom svijetu, kao i činjenicu da je ta tehnologija dostupna svima koji su je spremni platiti. "KazTranGas" kao i ostala dva strateška partnera nisu izabrani zbog tehnologije i inžinjeringa, nego prvenstveno zbog spremnosti da u izgradnju novih energetskih objekata u FBiH investiraju oko sedam milijardi KM.

(biznis.ba/SlobodnaBosna)

Objavljeno 11.04.2008. u 17:27

Kolegij SDA podržao rad premijera i ministara u Vladi FBiH

U povodu naredbe Kantonalnog tužilaštva o provođenju istrage protiv premijera FBiH Nedžada Brankovića i drugih, Kolegij Stranke demokratske akcije (SDA) je razmatrao rad Vlade FBiH.

Nakon provedene rasprave, Kolegij SDA podržao je premijera Vlade FBiH Nedžada Brankovića i ministre iz reda SDA.

-Tražimo da nastave na realizaciji započetih projekata ekonomskih reformi, razvojnih projekata i sistemskih rješenja u oblasti boračke i socijalne zaštite, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću SDA.

#33723 (odg: #33696 vilijem)  11.04.08 19:54  kobosodgovori / citiraj  |  shramba  
[vilijem]

:: [JanezTK]

:: :: [kobos]

:: :: Mudri ne odustaje :)

::

:: Men pa tile podatki niso tko napačni. Mogoče tudi koga drugega zanimajo. Sicer mene ne direktno za delnice pa vseeno ...



Pa saj niso napacni, samo kolicinsko so stresni :)
Ja ta kolicina ubija. Prejle sem malo bral en srbski forum. Mater vsak post 2 strani.
#33748  13.04.08 09:42  _mudri007odgovori / citiraj  |  shramba  

Ove sedmice istice orocenje 130 miliona maraka,koje je prethodna uprava sa Enverom Kresom na celu deponovala u ovdasnjim bankama,a koji fakticki nisu racunati kao novac koji se nalazi na raspolaganju.Ako se tome doda 130 miliona maraka koje je EPBIH imala na racunima,a koji su,prema tvrdnjama sadasnje uprave s Amerom Jerlagicem na celu,neophodna za likvidno poslovanje i realizaciju vec donesenih odluka,postaje jasno da najveca drzavna kompanija ima prostor za konkretnije samostalne poteze.Zvanicno ulaganja EPBIH u ovoj godini iznosit ce 170 miliona maraka,ali su u taj novac ukljuceni i povoljni strani krediti.Dakle,postaje sve jasnije da EPBIH ima rezerve i za pomoc rudarima i za velike investicije.

#35870  17.05.08 09:28  _mudri007odgovori / citiraj  |  shramba  

U Elektroprivredi BiH (JPESR) je u toku proces pripajanja 7 rudnika uglja.Evo sta kazu experti:

UGALJ NEMA ALTERNATIVU

Saturday, 17.05.2008.

Američka Energy Information Administration procjenjuje da će potrošnja uglja u svijetu od 2004. do 2030. godine porasti za 74 odsto, međunarodna trgovina ugljem za 44 odsto, dok će udio uglja u ...

... svjetskoj energetskoj potrošnji sa 26 posto iz 2004. porasti na 28 posto u 2030. godini. Uprkos protivljenju ekologa zagovornici korišćenja uglja tvrde da ta sirovina nema alternativu, prvenstveno u pogledu obezbjeđenja sigurnosti snabdjevanja i manjih troškova eksploatacije.

(www.eia.doe.gov)

Većina geologa predviđa da će zalihe uglja trajati još 200 godina, dok pojedini računaju i sa vekom od čak 400 godina. Istovremeno jačaju procjene da bi zalihe nafte mogle biti iscrpljene na ...

... globalnom nivou kroz pola vijeka. Iako se cjena uglja u posljednjih nekoliko godina utrostručila, ova sirovina je i dalje znatno jeftinija od nafte. Bitan faktor u korist uglja je što ga izvoze mnoge zemlje, a njegove cjene i proizvodnju ne kontroliše kartel poput OPEC-a, navode energetski eksperti.

(Poslovni dnevnik)

#36008  20.05.08 20:11  _mudri007odgovori / citiraj  |  shramba  

RUKOVODSTVO ELEKTROPRIVREDE BiH S PREMIJEROM ZDK-a RAZGOVARALO O REALIZACIJI DVA PROJEKTA

Tuesday, 20.05.2008.

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević danas je u sjedištu ZDK-a primio Amera Jerlagića, generalnog direktora Elektroprivrede BiH. Tema sastanka bila je prezentacija planova za izgradnju novih proizvodnih ...

... objekata Elektroprivrede BiH na području ZDK-a.

Kako je saopćeno iz Vlade ZDK-a, riječ je o projektima izgradnje Hidroelektrane Vranduk i bloka 8 Termoelektrane Kakanj.

Tokom sastanka, predstavnici menadžmenta Elektroprivrede BiH prezentirali su način izgradnje, finansijsku konstrukciju i ostale elemente ovih projekata. Izgradnjom ovih energetskih postrojenja na području Zeničko-dobojskog kantona značajnije bi se riješili ne samo problemi u snabdijevanju električnom energijom već bi to bila i šansa za veće zapošljavanje u lokalnim zajednicama gdje ovi projekti budu realizirani.

Nakon prezentacije, premijer Galijašević izjavio je da ovi projekti trebaju biti zajednički jer su od izuzetne važnosti za ZDK, ali i Elektroprivredu BiH, zbog čega će na adekvatan način biti prezentirani lokalnoj zajednici koja u budućnosti od njihove realizacije treba imati najviše koristi.

Direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić izjavio je da će izgradnja objekata biti od obostrane koristi za ovo javno preduzeće i stanovnike Zeničko-dobojskog kantona. Kapacitet hidroelektrane Vranduk bio bi 120 metara kubnih u sekundi, planirano je da izgradnja traje četiri godine, a vrijednost projekta je oko 93 miliona KM. Ova hidroelektrana bila bi rađena ambijentalnom tehnikom i bila bi uklopljena u krajolik, tako da ne postoji opasnost narušavanja ekološke ravnoteže.

(Biznis.ba/Fena)

Osvrt na nacrt zakona o finansijskoj konsolidaciji rudnika uglja u FBiH

19.05.2008. 13:04

Brzina razvoja alternativnih izvora energije u svijetu ne prati rastuće potrebe za energijom pa su klasični oblici izvora energije još uvijek nezamjenjivi, zato ne začuđava činjenica da su u svijetu ugalj i rudnici uglja vruća investicijska tema. Da je to tako potvrđuje ulaganje kompanije EFT Group u TE Stanari u Doboju.

Vlada FBiH Strateškim planom i programom razvoja energetskog sektora Federacije BiH nudi prijedloge rješenja razvoja energetskog sektora u FBiH, pa tako i rudnika uglja. U skladu s tim, nedavno je Vlada FBiH utvrdila Nacrt zakona o finansijskoj konsolidaciji rudnika mrkog uglja u FBiH prema obračunatim, a neuplaćenim javnim prihodima u razdoblju od 2009. do 2015. godine. U utvrđenom Nacrtu zakona je, između ostalog, specificiran dug (obaveze po osnovu: MIO, zdravstvenog osiguranja, obaveza za nezaposlene i poreza na platu) na dan 31.12.2007. godine za devet rudnika uglja u FBiH, čija konsolidacija i način realizacije iste se predlaže pomenutim Nacrtom. Bitno je napomenuti da su, od ukupno devet rudnika, osam privredna društva organizovana kao društva s ograničenom odgovornošću, a samo jedan - Rudnik mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići je organizovan kao dioničko društvo, čijim se dionicama aktivno trguje na Sarajevskoj berzi. Upravo ova činjenica zavređuje posebnu pažnju postojećih - manjinskih vlasnika dionica Rudnika mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići, čiji je registrovan broj u momentu izrade ovog članka 1507, s vlasništvom od 30,47% ukupnog broja emitovanih dionica.

Nacrtom zakona predviđeno je da se u periodu od 2009. do 2015. godine trebaju osigurati sredstva u budžetima FBiH u ukupnom iznosu od 323.786.738 KM (46.255.248 KM godišnje), a prema članu 4 Nacrta zakona "sredstva koja FBiH ulaže u konsolidaciju rudnika knjižit će se kao povećanje učešća državnog kapitala u ovim rudnicima koji je ranije umanjivan usljed iskazanih gubitaka u poslovanju".

Čini se da je Vlada prilikom izrade Nacrta zakona fokusirala samo na pozitivne efekte: niža cijena uglja za termoelektrane, niža proizvodna cijena struje, povećanje standarda rudara, zaboravljajući pri tom negativne efekte, koji bi u slučaju Rudnika Banovići manjiske dioničare stavili u nepovoljan položaj u smislu smanjenja njihovog procentualnog učešće u vlasništvu u onom iznosu u kojem bi se državno vlasništvo povećalo, a da ih se pri tome ništa ne pita.

Postavlja se pitanje, da li se zatvaranje finansijske konstrukcije za konsolidaciju Rudnika Banovići može drugačije izvesti, da bude "vuk sit i ovce na broju", da se ne dogodi varijacija na temu "RiTE Gacko"?

Uvjeren sam, da Nacrt zakona nije prihvatljivo rješenje konsolidacije Rudnika Banovići za njegove manjinske dioničare. Eventualnim usvajanjem Nacrta zakona, u slučaju Rudnika Banovići mogu nastati komplikacije izazvane krajnostima: FBiH dobiva povećanje vlasništva u Rudniku Banovići, elektroprivrede u FBiH, JP Elektroprivreda BiH DD Sarajevo i JP Elektroprivreda HZHB DD Mostar dobivaju rudnike bez obaveza, a da nisu uložile niti jednu KM (u toku je pripajanje rudnika sistemu obje elektroprivrede u FBiH), a manjinski dioničari gube postojeću vlasničku poziciju.

Niko ne želi "tek tako da gubi"! U prošlosti su gubili i jedni i drugi: usljed gubitaka u poslovanju umanjivan je cjelokupni kapital Rudnika Banovići, što znači i kapital manjinskih dioničara a ne samo državni kapital, a sada će se priliku za uvećanje kapitala imati samo država, jer se predloženim aktom jedino državi i daje mogućnost da uplati novac za finansijsku konsolidaciju rudnika!

Svima je jasno da je vrijeme jeftine energije prošlost, da je Vlada FBiH kao većinski vlasnik rudnika imenovala nadzorne odbore i uprave rudnika, da je rudnicima određivala prodajne cijene uglja i tako onemogućila poslovanje rudnika po tržišnim principima. Za potrebe proizvodnje struje za domaću potrošnju, Rudnik Banovići "prodaje" ugalj JP Elektroprivredi d.d. Sarajevo po cijeni od samo 4,50 KM/GJ (cijena koštanja u Rudniku Banovići za 2006. godinu iznosila je 4,46 KM/GJ). Cijena uglja za potrebe proizvodnje struje koju izvozi Elektroprivreda je još niža, što je totalni besmisao u uslovima visokih svjetskih tržišnih cijena struje. Naime, cijene svih energenata u 2007. godini značajno su porasle, među njima i cijena uglja, koja, prema podacima Evropske energetske berze u Lepzigu u Njemačkoj, za isporuku u junu 2008. godini, u sjeverno evropskim lukama (Amsterdam, Roterdam, Antwerpen) iznosi 7,70 KM/GJ. U cijenu nisu uključeni troškovi pretovara, jer padaju na teret kupca.

Krajem 2008. godine prestaje obaveza JP Elektroprivrede BiH DD Sarajevo o isporuci električne energije Hrvatskoj Elektroprivredi, na ime povrata sredstava za uložena sredstva Hrvatske Elekroprivrede u izgrađena energetska postrojenja u BiH. Ako će se Elektropriveda BiH od 2009. godine značajnije orijentisati izvozu viškova električne energije po tržišnim cijenama onda bi i rudnicima uglja trebalo povećati prodajne cijene uglja, odnosno "dozvoliti" im da izvoze ugalj po tržišnim cijenama.

#36906  06.06.08 19:46  _mudri007odgovori / citiraj  |  shramba  

Električna energija jeftina za nas, a skupa za strance

Piše: Belma TABAKOVIĆ

06/06/08

Konačno imamo strateški izvozni proizvod

Zbog ogromnih debalansa između potreba i raspoloživih količina električne energije, na energetskom tržištu jugoistočne Evrope u narednih nekoliko godina sigurno će doći do nevjerovatne potražnje, što će uzrokovati i rast cijena struje, rekao je za Oslobođenje generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić.

Prema njegovim riječima, sa manjkom struje već se suočavaju Hrvatska, Slovenija, Ruminija, pa čak i Srbija.

Bez razmišljanja

- Stav eksperata je da sa jedinim pravim kapacitetima, odnosno viškovima električne energije u regiji raspolaže BiH i Bugarska - nakon što u toj zemlji ponovo u pogonu bude nuklearna elektrana, kazao je Jerlagić.

On je mišljenja kako naša zemlja mora iskoristiti svoje potencijale u ovom sektoru, te da nema mjesta razmišljati da li trebamo ili ne graditi nove elektroenergetske kapacitete. “Imajući u vidu razvojne kapacitete, ovo bi mogla biti osnova buduće strategije razvoja BiH. Tu, prvenstveno, mislim na mogućnost da imamo jeftinu struju za nas, a skupu za strana tržišta“, smatra čelnik Elektroprivrede BiH. U prilog ovim tvrdnjama govore i podaci o već realiziranim, ali i planiranim izvoznim poslovima Elektroprivrede, koja samo u ovoj godini od izvoza struje očekuje prihod od 300 miliona maraka, a u narednoj 350 miliona maraka. To bi trebao biti jedan od strateških izvoznih proizvoda. Kako je rekao, samo u ovoj godini Elektroprivreda BiH planira realizaciju od 300 miliona maraka oprihodovati od izvoza, a u 2009. planiramo do 350 miliona maraka.

Predsjednik energetske grupacije EFT Vuk Hamović ocijenio je da će cijena struje u zemljama Balkana rasti u narednih pet godina. - Region se suočava sa sve većim energetskim deficitom, koji je posljedica rastuće tražnje električne energije i dugogodišnjeg nedostatka investicija u nove proizvodne kapacitete, ocijenio je Hamović u intervjuu za britanski Financial Times.

Pet godina

Prema njegovim riječima, ciklus investicija u regionu je započet, ali će prve nove elektrane ući u upotrebu tek 2012. - Rezultat toga je da će na Balkanu cijena električne energije rasti u narednih pet godina, kazao je predsjednik kompanije za koju se procjenjuje da je vodeći trgovac strujom u jugoistočnoj Evropi. FT navodi da su zemlje jugoistočne Evrope 1989. imale višak struje, ali da je od 2000, usljed ekonomskog oporavka, naglo povećanje tražnje promijenilo energetski bilans regiona.





#36998  08.06.08 20:43  _mudri007odgovori / citiraj  |  shramba  

nove investicije jpesr

http://www.elektroprivreda.ba/np/ep/epp?...
Nova objava v tej temi  |  Nova tema v forumu
vseh objav v tej temi: 39   stran:  prva | < | 1 | 2

Seznam forumov  >  Borza  >  JPESR elektroprivreda

Moj portfelj - potrebna registracija

Na strani Denarnisupermarket.com lahko odprete svoj online portfelj, spremljate razvoj premoženja in opravljate davčne izračune.

Kako začeti?

  • Prijavi se za pregled stanja premoženja v portfelju.
  • Registriraj se in postani uporabnik Denarnisupermarket.com in spremljaj razvoj premoženja.

HYPO Depozit
Obrestna mera:
0,10%
 
Obresti:
0,86 €
BKS Depozit (bonus)
Obrestna mera:
0,09%
 
Obresti:
0,78 €
Abanka Depozit (online)
Obrestna mera:
0,07%
 
Obresti:
0,59 €
Sberbank Depozit
Obrestna mera:
0,05%
 
Obresti:
0,43 €
Gorenjska Banka Depozit
Obrestna mera:
0,05%
 
Obresti:
0,42 €
LON Depozit
Obrestna mera:
0,05%
 
Obresti:
0,42 €

Povejte svoje mnenje

Kako so bile vaše naložbe pozicionirane pred zadnjo korekcijo?

  • Večinoma v delnicah.
  • Večinoma v obveznicah.
  • Večinoma v denarju.
  • Nimam naložb.

Glasuj rezultati >>